Gostujući članci >> Zdrav Život
Mnogi Amerikanci su još uvek pod lažnim utiskom da će konzumiranje hrane bogate holesterolom lansirati vaše nivoe holesterola u nebo i da će povećati rizik od srčanih oboljenja.
Mnoge osobe izbegavaju zdravu životinjsku hranu kao što su puter i govedina od životinja hranjenih travom, kao i jaja zbog toga što je holesterol ocrnjen od strane konvencionalnih nutricionista koji svoj rad zasnivaju na smernicama agencija za javno zdravlje.
Američke smernice za ishranu su opisivale hranu bogatu holesterolom kao "hranu i komponente hrane koje treba smanjiti". (1) Oni su savetovali ljude da konzumiraju manje od 300 miligrama holesterola dnevno, uprkos brojnim dokazima da holesterol iz hrane ima vrlo malo zajedničkog sa nivoima holesterola u vašem telu.
Nedavno, Savetodavni Komitet za Preporuke u Prehrani (Dietary Guidelines Advisory Committee (DGAC)) je napravio potpuni preokret. Oni konačno priznaju ono što istraživanja pokazuju, a to je da se "holesterol ne smatra nutritijentom koji može dovesti do zabrinutosti ako se previše konzumira." (2)
Očekuje se da će ovo tvrđenje, koje dolazi sa sastanka DGAC, promeniti knjige, da tako kažemo, što se tiče preporuka vezanih za holesterol u smernicama za ishranu amerikanaca za 2015. godinu koje uskoro treba da se objave.
Smernice za 2015. godine treba tek da se finalizuju, ali, prema izveštaju Vašington Posta, "kopetentna osoba je izjavila da će nalazi vezani za holesterol naći svoj put u konačnom izveštaju ove grupe, što treba da sledi za nekoliko nedelja" (3)
Ova promena preporuke o ograničavanju holesterola je bila naširoko propagirana od 60-tih godina prošlog veka do danas. Holesterol je bio demonizovan ustvari od ranih pedesetih godina prošlog veka, nakon što je postalo popularno manjkavo istraživanje Ansela Kisa (Ancel Keys).
Kardiolog Klinike u Klivlednu Dr Stiven Nissen je rekao za USA Today: "To je prava odluka. Smernice za ishranu su bile pogrešne. Bile su pogrešne decenijama." (4) Zaista, Dr Nissen procenjuje da samo 20 procenata holesterola u krvi dolazi od hrane. Ostatak holesterola u telu se stvara u jetri, a ona to čini jer je vašem telu potreban holesterol.
Jedno istraživanje kod odraslih osoba Južne Karoline nije našlo vezu između nivoa holesterola u krvi i takozvanih "loših" navika u ishrani, kao što su konzumiranje crvenog mesa, životinjske masti, putera, jaja, neobranog mleka, slanine, kobasica i sira. (5)
Konzumiranje više od šest jaja nedeljno takođe ne uvećava vaš rizik od moždanog udara i ishemije (6), dok konzumiranja 2 jajeta dnevno ne utiče negativno na endotelijalnu funkciju (što je združena mera kardiološkog rizika) kod zdravih odraslih osoba.
Ovo potkrepljuje mišljenje da holesterol iz hrane može biti mnogo manje štetan za kardiovaskularno zdravlje nego što se to ranije mislilo. (7) Prema Krisu Masterdžonu (Chris Masterjohn), koji je doktorirao na nutricionističkim naukama na Konektikat Univerzitetu: (8)
"Pošto ne možemo da stignemo da pojedemo dovoljno holesterola za svakodnevne funkcije našeg tela, naša tela prave svoj holesterol. Kada jedemo više hrane koja je bogata ovim sastojkom, naša tela prave manje holesterola. Ako sebe lišavamo hrane bogate holesterolom - kao što su jaja, puter i jetra - naše telo pojačava sintezu holesterola.
Konačni rezultat je da, za većinu od nas, konzumiranje hrane bogate holesterolom ima veoma malo uticaja na nivoe holesterola u krvi. Kod 70 procenata populacije, hrana bogata holesterolom, kao što su jaja, dovode samo do blagog porasta nivoa holesterola, ili uopšte ga ne povećava. Kod ostalih 30 procenata, ova vrsta hrana zaista dovodi do porasta nivoa holesterola u krvi.
Uprkos tome, istraživači nikada nisu uspostavili bilo koju jasnu relaciju između konzumiranja holesterola iz hrane i rizika za srčana oboljenja... Podizanje nivoa holesterola takođe nije nužno loša stvar."
Dr Stefani Senef, (Stephanie Seneff), istraživač na MIT Institutu takođe veruje da je teško uzeti "previše" holesterola u ishrani, posebno u standardnoj Američkoj ishrani. Ali, možda uzimate premalo holesterola, i to može dovesti do ozbiljnih problema. Ona ukazuje na istraživanje Vestona Prajsa (Weston A. Price), zubara po profesiji koji je putovao posvuda po svetu proučavajući zdravstvene uticaje lokalnih način ishrane. Interesantno, mnogi lokalni načini ishrane su šokantno bogate holesterolom što se tiče konvencionalnih medicinskih standarda.
Namirnice bogate holesterolom, kao kavijar, jetra i adrenalinske žlezde medveda su bile visoko vrednovane u nekim kulturama koje su u isto vreme imale nizak stepen srčanih oboljenja i ostalih modernih bolesti. Dr Senef veruje, da stavljanje gornjeg limita na holesterol iz hrane, a posebno stavljanje tako NISKOG gornjeg limita kao što se danas preporučuje, verovatno donosi više štete nego koristi.
Holesterol donosi mnogo zdravsvenih koristi. Igra ključnu ulogu u regulisanje proteinskih puteva za signaliziranje između ćelija a takođe može da reguliše ostale ćelijske procese (9).
Već je poznato da holesterol igra kritičnu ulogu unutar vaših ćelijskih membrana, ali istraživanja sugerišu da holesterol takođe interaguje sa proteinima unutar vaših ćelija, što mu još više daje na značaju. Naše telo je bukvalno sastavljeno od 1000 milijardi ćelija koje treba da budu u stanju da interaguju jedna sa drugom.
Holesterol je jedan od molekula koji omogućavaju da se dese ove interakcije. Na primer, holesterol je prekursor stvaranja žuči, tako da bez dovoljne količine holesterola, naš probavni sistem može da bude poremećen.
On takođe igra bitnu ulogu u mozgu, gde se nalazi oko 25 procenata holesterola iz vašeg tela. Kritičan je za formiranje sinapsi, t.j. veza između neurona, što vam omogućava da mislite, učite nove stvari i da stvarate sećanja.
Nizak nivoi HDL holesterola je povezivan sa gubitkom memorije i pojavom Alchajmerve bolesti, depresije, moždanog udara, nasilnog ponašanja i samoubistva.
Osim što pomaže da se naprave ćelijske membrane, holesterol takođe igra ulogu u proizvodnji hormona, uključujući i proizvodnju testosterona, progesterona i estrogena, kao i u stvaranju žuči koja pomaže u probavi masnoća.
Takođe je važan za proizvodnju vitamina D, koji je vitalan za optimalno zdravlje. Kada sunčeva svetlost udara na golu kožu, holesterol u koži se konvertuje u vitamin D. Takođe služi i kao izolacija za nervne ćelije.
Životinjska hrana bogata holesterolom i zasićenim masnoćama je deo zdravog nutricionog plana zbog svojih brojnih zdravstvenih prednosti ali samo ako meso ne dolazi iz ne-održivih izvora, gde se životinje hrane koncentratima.
Jaja su fenomenalni izvor proteina, masnoća, i drugih nutritijenata, uključujući i kolin, selen, biotin, vitamine kompleksa B, fosfor i antioksidante lutein i zeaksantin. Organska jaja su toliko dobra za vas da možete slobodno pojesti 12 komada nedeljno.
Puter je stvarno zdrava hrana bogata vitaminima E, K2, i A, kao i jodom, antioksidantima i zdravim masnoćama. Sirovi puter takođe sadrži antikancer agens - konjugovana linoleinska kiselina, kao i Vulcen (Wulzen) faktor, supstanca slična hormonu koja sprečava artritis i ukočenost zglobova (samo u sirovom puteru).
Oksidiran holesterol se formira kada se zagrevaju poli-nezasićena biljna ulja (kao što su ulja od soje, kukuruza i suncokreta). Primarni izvor ovog holesterola je pržena hrana. Ovaj oksidiran holesterol, a ne holesterol iz hrane sam po sebi, dovodi do uvećanog stvaranja tromboksana - faktora koji zgrušavaju vašu krv. Dva rada Dr Freda Kumerou-a (Fred Kummerow) se odnose na to kako ova ulja očvršćuju vaše arterije i igraju važnu ulogu u razvoju arteroskleroze. Ovaj doktor je proučavao srčane bolesti više od 60 godina. Kako je primetio Njujork Tajms (15), ovo su ulja tačno one vrste koje se najčešće preporučuju gojaznim Amerikanacima umesto zasićenih masnoća kao što je puter.
"Problem nije", kaže ovaj doktor, "LDL, loš holesterol, koji se naširoko smatra da je glavni uzročnik srčanih bolesti. Ono što je bitno je da li su holesterol i masnoće unutar tih LDL čestica oksidiriane ili ne... Holesterol nema nikakve veze sa srčanim oboljenjima, osim ako nije oksidiran... on tvrdi da visoke temperature koje se koriste u komercijalnim fritezama stvaraju inherentno nestabilna poli-nezasićena ulja koja oksidiraju, i ove oksidirane masne kiseline postaju destruktivan deo LDL čestica. Čak i ako nisu oksidirali u prženju, ulja od soje i kukuruza mogu da oksidiraju unutar tela."
I dok su prirodne namirnice bogate holesterolom dobre za vas, ako se prže ili zagrevaju na visokim temperaturama, holesterol u njima može da oksidira... i ova forma holesterola treba da se izbegava. Postoje jaki dokazi koji sugerišu da zagrejane masnoće mogu da pogoršaju insulinsku rezistenciju više nego šećer i mogu biti opasnije.
Cilj ovih uputstava nije da smanjite svoj holesterol što je više moguće, već da optimizujete svoje nivoe holesterola tako da oni rade u propisnoj ravnoteži sa vašim telom. Treba još jednom naglasiti da se većina holesterola proizvodi od strane jetre, na šta utiču nivoi insulina. Zato, ako optimizujete nivoe insulina, težićete ka tome da automatski optimizujete i svoj holesterol.
Izveštaj DGAC preporučuje da se smanji i šećer u ishrani i da se ne zameni zaslađivačima sa niskim brojem kalorija, jer su veštački zaslađivači jednako loši, ako i gori od prirodnog šećera.
Zbog toga, primarne preporuke za sigurno regulisanje holesterola treba da budu modifikovanje vaše ishrane i životnog stila na sledeći način:
Ono što nećete naći na ovom spisku su lekovi za snižavanje holesterola i ishrana siromašna namirnicama sa holesterolom.
(2) 2015 DGAC Meeting December 15, 2014
(4) USA Today February 10, 2015
(5) Journal of Nutrition Nov 1990, 120:11S:1433-1436
(6) HealthCorrelator.blogspot.com August 20, 2012
(7) International Journal of Cardiology 2005 Mar 10;99(1):65-70
(8) Cholesterol-and-health.com March 2007
(9) Nature Communications December 4, 2012; 3:1249
(10) The Verge February 20, 2015
(11) Food Navigator USA February 20, 2015
(12) American Journal of Clinical Nutrition January 13, 2010 [Epub ahead of print] (PDF)
(13) Annals of Internal Medicine March 18, 2014: 160(6):398-406-406
(15) New York Times December 16, 2013
Priredila Olga Rezo na osnovu članka sa sajta mercola.com. Ovaj sajt je najveći alternativni sajt prirodne medicine sa bazom od preko 1.5 miliona pretplatnika.